Gospina trava- biljni antidepresiv

Sa osjećajima neuhvatljive tuge, sa tananim i iscrpljujućim osjećajima bezvoljnosti, umora, žalosti i beznađa zbog preispitivanja životnih uspjeha i neuspjeha, sa žalom zbog gubitaka i promašenih prilika, a ponekad i strahom od neizvjesne budućnosti- svi smo se barem jednom u životu dobro upoznali. Život nije ravna crta. Ima on neke svoje uspone i neke svoje padove- i tako treba biti.

I dok će se većina nas na kraće vrijeme prepustiti osjećaju bezvoljnosti i bezperspektivnosti, odtugovati neke svoje tuge i potom brzo vratiti životnu radost i nadu u bolje sutra- više od sto dvadeset milijuna stanovnika ovog planeta svih dobnih skupina to ne može učiniti bez nekog oblika pomoći. Kada jedno takvo stanje bezvoljnosti i tuge, popraćeno umorom potraje dulje od dva tjedna može se pretvoriti u bolest. Duševnu bolest. Depresiju.

Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Broj osoba oboljelih od depresije konstantno raste, a istraživanja govore da 3-4% populacije boluje od težih, a 1,5-2% od blažih oblika depresije s tim da žene oboljevaju od depresije dva puta češće od muškaraca. Više je nego zabrinjavajući trend porasta depresivnih stanja kod djece i mladih. Klasično liječenje depresije provodi se raznim antidepresivima i psihoterapijom- međutim, kada je riječ o lakim i srednje teškim depresijama pomoć se može pronaći i u svijetu biljaka, naravno, uz odobrenje i suglasnost vašeg liječnika.

I dok je u ovom zimskom periodu nekima od nas dovoljna zraka sunca na prozorčiću da nas oraspoloži i odagna zimski blues, osobama oboljelima od depresije pomoć dolazi u obliku gospine trave ili kantariona, Hypericum perforatum. Gospina trava je prvi fitoterapeutski izbor za liječenje lakih i srednje teških depresija, njezina uporaba preporučuje se upravo u ovo doba godine kada se zbog nedostatka sunčeve svjetlosti depresivna stanja učestalije pojavljuju.

Nadzemne dijelove sa sunčano žutim cvjetovima beremo na livadama, poljima, nasipima i krčevinama udaljenima barem 200 metara od najbližih prometnica diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike, a u Hrvatskoj se može naći kao korov na svakom koraku. Punoću svoje cvatnje gospina trava doživljava sa prvim danima ljeta, upravo oko vjerskog blagdana sv. Ivana Krstitelja 24.06., po kojem je i dobila jedno od svojih imena. Možemo je brati sve do jesenskih mrazova izbjegavajući branje zeleni sa sjemenkama- beru se samo gornji dijelovi zeleni sa cvjetovima i listovima.

Više je nego impresivan podatak da se radi o najpropisivanijem biljnom lijeku za liječenje lakih i srednje teških depresija od strane njemačkih liječnika zbog kojeg se u Njemačkoj drastično smanjila uporaba sintetskih antidepresiva. Gospina trava je i jedna od najistraženijih pripadnica biljnog carstva čije djelovanje potvrđuju brojna klinička istraživanja koja se redom slažu u jednom: lijek je to za lake i srednje teške depresije ukoliko se doista radi o kvalitetnim i standardiziranim preparatima.

I dok se na primorskim i dalmatinskim terasama macerati gospine trave u maslinovu ulju sunčaju na žarkom ljetnom suncu, a predaja o blagotvornom djelovanju kantarionova ulja za razne bolesti kože i sluznice prenosi se s koljena na koljeno- antidepresivno djelovanje gospine trave u našoj je zemlji relativno slabo poznato i rijetko se preporučuje od strane klasične medicine.

Gledajući prema svjetlu listovi ove biljke zbog sitnih žljezdica ispunjenih eteričnim uljem izgledaju kao da su izbušeni (perforirani ) što je nadahnulo latinski naziv perforatum za ovu biljku. S druge strane, zbog ljekovitosti koju je već davnih vremena zamijetio i sam Hipokrat te zahvaljujući narodnom pripisivanju brojnih mističnih svojstava uključujući i ona obrane od zlih sila – Hypericum perforatum je kroz mnoga stoljeća zaslužila vjerski obojene nazive Gospina trava, Bogorodičine trava i Trava sv. Ivana što dovoljno govori o dubokoj vjeri u njenu ljekovitost i djelovanje. U današnje moderno doba više nam nije potrebna vjera u ljekovitost određene biljke već provjera i upoznavanje sa kliničkim ispitivanjima. Ljekovitost njenih spojeva, mehanizmi djelovanja, nuspojave i kontraindikacije istraživani su do najsitnijih detalja, ali je znanstvenicima još uvijek teško usuglasiti koji je to od spojeva zadužen za antidepresivno djelovanje- je li to hipericin koji cvijetu daje crveni pigment kada se rastrlja rukom i kojem se pripisuje i snažno protuvirusno djelovanje ili se radi o vrlo nestabilnom hiperforinu koji se sušenjem razgrađuje i gubi svoj učinak, a inače pokazuje jaki antibiotski učinak. Najvjerojatnije da je za antidepresivno djelovanje zaslužna upravo sinergija svih spojeva koje gospina trava sadrži, a uz hipercin i hiperforin i njima slične spojeve nalaze se tu i flavonoidi, trjeslovine i male količine eteričnog ulja.

Na današnjem tržištu sve je više pripravaka od gospine trave koji se mogu koristiti i oralno i dermalno, a uspješnost njihovog djelovanja biti će proporcionalna njihovoj kvaliteti.

Za dermalnu uporabu gospina trava se priprema kao uljni macerat u djevičanskom maslinovom ili u nekom drugom hladno prešanom i nerafiniranom biljnom ulju ( suncokret, sezam, sjemenke marelice, lješnjak, makadamija, badem) koji mora biti duboko crvene boje, čak sa nijansom tamnoljubičaste. Macerat gospine trave jedan je od rijetkih macerata koji se moraju pripremati od svježe biljke. Jedan dio svježe ubrane gospine trave prelije se sa tri dijela biljnog ulja i ostavi se macerirati na suncu tri do šest tjedana nakon čega se procijedi, istaloži i ulije u tamne boce. Koristi se za zarastanje ožiljaka, kao prva pomoći kod opekotina prvog stupnja, kod opekotina od sunčanja, infekcija kože i sluznice, bolova u kralježnici i mišićima te kod hemoroida. Zbog značajnog antivirusnog i protuupalnog djelovanja, takvim maceratom može se provoditi «tamponiranje» kod virusnih ginekoloških infekcija (HPV).

Oralno uzeti preparati gospine trave u nekim predkliničkim i kliničkim ispitivanjima pokazali su snažno protuupalno, antiviralno i antibakterijsko djelovanje pa čak i antikancerogeno djelovanje. Međutim, većina tih studija je orijentirana upravo prema antidepresivnom djelovanju gospine trave u liječenju lakih i srednje teških depresija, nervoze, razdražljivosti, potištenosti, melankolije, straha i nesanice gdje je dokazano da zamjetno podiže raspoloženje, uklanja osjećaj umora i bezvoljnosti te pomaže kod nesanice. Uporaba se savjetuje i pri liječenju različitih ovisnosti ( npr. alkoholizam) te pri „skidanju“ sa klasičnih antidepresiva, naravno, samo uz savjet i odobrenje liječnika. Njeno korištenje vrijedno je i kod žena u predmenopauzi i menopauzi, ali i kod djece i mladih gdje je izrazito pogodna za korištenje zbog malog broja nuspojava nasuprot onima koje imaju sintetski antidepresivi.

Ekstrakte za oralno uzimanje pripravlja farmaceutska industrija različitim metodama i pomoću različitih otapala. Europska farmakopeja navodi da moraju biti standardizirani na minimalno 0,08% ukupnih hipericina kako bi djelovali antidepresivno. To znači da su kapsule prvog hrvatskog biljnog lijeka za liječenje depresije, Aktivin H, Belupo, koje sadrže suhi ekstrat gospine trave sa 0,2% hipericina vrijedan biljni lijek u liječenju lakih i srednje teških depresija.

Osim industrijske proizvodnje koja će pripremiti suhe i tekuće standardizirane ekstrakte, gospina trava može se pripremiti i u obliku čaja i tinkture 1:5 sa 50 vol% etanolom za liječenje lakih i srednje teških depresija.

Čaj se priprema od jedne velike žlice gospine trave koja se prelije sa 200ml kipuće vode i pije se tri puta dnevno, uvijek svježe pripremljen. Tinktura se priprema od 100g svježe osušene zeleni gospine trave koja se prelije sa 500ml 50 vol% etanolom i ostavi se stajati tri tjedna uz svakodnevno protresanje. Nakon što je odstajala tri tjedna tinktura se profiltrira u tamnu bocu i pije tri puta dnevno po 25 kapi.

Baš kao i kod sintetskih antidepresiva, puninu svoga djelovanja ova tinktura, kao i bilo koji drugi preparat gospine trave, ostvaruje tek nakon nekoliko tjedana redovitog uzimanja. Preporuka za duljinu terapije gospinom travom je 6-8 tjedana bez pauze.

Njemačka komisija E savjetuje oralno uzimanje:

Suhe droge u dozi 2-4g u obliku infuza (čaja) tri puta dnevno

Tekućeg ekstrakta (1:1 u 25 vol% etanolu) u dozi 2-4ml tri puta dnevno

Tinkture (1:10 u 45 vol% etanolu) u dozi 2-4ml tri puta dnevno

Tijekom terapije gospinom travom nije preporučeno izlaganje suncu niti solariju zbog fototoksičnosti hipericina. Naime, hipericin može izazvati crvenilo kože i ružne hiperpigmentacijske mrlje i iako se upozorenja uglavnom odnose na dermalno nanošenje uljnog macerata gospine trave- nekoliko autora ističe da je kod osoba svjetlije puti oprez potreban i kod oralnog uzimanja. Ostale moguće nuspojave su izrazito rijetke i blage i uključuju želučane mučnine, kožne osipe, mentalni nemir i suhoću u ustima.

Preparati gospine trave ne smiju se koristiti zajedno sa brojnim lijekovima jer mogu umanjiti ili povećati efektivnost terapije tim lijekovima.

Oralni preparati gospine trave ne koriste se zajedno sa imunosupresivima- lijekovima koji se uzimaju nakon transplantacije organa, antidepresivima, nekim sedativima uključujući alkohol te anksioliticima, antihistaminicima, oralnim kontraceptivima, lijekovima koji se koriste u liječenju HIV infekcije, teofilinom koji se koristi u liječenju astme, dioksinom koji se koristi kod srčane insuficijencije i varfarinom koji smanjuje zgrušavanje krvi. Prije uporabe preparata gospine trave obavezno je konzultirati svog liječnika, ljekarnika ili fitoterapeuta u slučaju da uzimate neki od gore navedenih lijekova.

Objavljeno u časopisu Zdrave vijesti- studeni 2009.

Share

Post to Twitter

3,557 Responses to Gospina trava- biljni antidepresiv

Zdravakrava.hr

Arhive